Ukoliko izvor naelektrisanja obezbeđuje napon koji tokom vremena ne menja polaritet ("+" i "-" ne menjaju mesta), kroz električno kolo protiče jednosmerna struja. U tom slučaju se jačina električne struje obeležava velikim slovom I. Jednosmerna struja protiče kroz celokupnu zapreminu provodnika. Hemijski izvori (baterije) i fotonaponske ćelije daju isključivo jednosmernu struju, koja predstavlja stabilne izvore napajanja za mnoge elektronske aparate, ali je sa druge strane nepraktična za transport na veće udaljenosti.
Naizmenična struja nastaje kada tokom vremena dolazi do promene polariteta na izvoru napajanja. Ovakvu vrstu struje proizvode generatori naizmenične struje, koji rade na principu elektromagnetne indukcije. Naizmenična struja ne prolazi kroz celokupnu zapreminu provodnika ravnomerno, već se uglavnom prenosi preko površine (skin efekat). Da bi se koristila kao izvor napajanja mnogih električnih i elektronskih aparata, naizmenična struja se mora "ispraviti" i transformisati u jednosmernu struju. Ovaj postupak komplikuje upotrebu naizmenične struje. Sa druge strane, naizmenična struje se može prenositi na veliku daljinu uz daleko manje gubitke, nego jednosmerna struja. Broj promena smera struje u toku jedne sekunde se naziva frekvencija. Naizmenična struja koja se koristi u domaćinstvu i industriji u Evropi (i kod nas) ima frekvenciju 50 Hz (herca), dok se u SAD koristi naizmenična struja frekvencije 60 Hz. Trenutna vrednost naizmenične struje se obeležava malim latiničnim slovom i a jedinica je takođe Amper A.